
eGoli.
I-Hoberman Collection/Universal Images Group nge-Get
Naphezu kokwehla kwamandla kagesi, umnotho waseNingizimu Afrika ukhule ngokushesha kunalokho obekulindelwe engxenyeni yesithathu – ukugwema ukwehla komnotho.
Umnotho ukhule ngo-1.6% ezinyangeni ezintathu kuze kuphele uSepthemba ngemuva kokuhlehla ngo-0.7% ngekota yesibili, ehlaselwe yizikhukhula KwaZulu-Natal.
Ukuwohloka komnotho kuchazwa njengezingxenye ezimbili ezilandelanayo zomnotho ontengantengayo, kodwa – naphezu kokucinywa kukagesi phakathi nengxenye yezinsuku zekota yesibili, kanye nokwenyuka kwezinga lenzalo, kanye namanani entengo yokudla kanye nophethiloli – iNingizimu Afrika yakugwema lokhu ngokukhula. engxenyeni yesithathu.
Izinga lokukhula elingu-1.6% belinamandla kakhulu kunalokho obekulindelwe. Isibikezelo esimaphakathi sosomnotho esabuzwa yi-Bloomberg besingesokukhula ngo-0.4%.
I-GDP yangempela ngekota – isigidigidi esingu-R1.16 (ngamanani avamile ka-2015) – manje isiyinani eliphakeme kunawo wonke kweyake yaba khona, lidlula inani eliphakeme langaphambilini lama-R1.15 trillion aqoshwe ngekota yesine yowezi-2018, kusho abakwaStats SA.
Izimboni eziyisishiyagalombili kweziyishumi zaseNingizimu Afrika zikhule phakathi kwekota yesibili neyesithathu, kanti ezolimo, ezamahlathi nezokudoba zikhule ngaphezu kuka-19%. “Lokhu kuhlobene kakhulu nokwenyuka kokukhiqizwa kwezitshalo zasemasimini nemikhiqizo ye-horticulture,” kubika iStats SA.
Imboni yezezimali, izindlu nezakhiwo kanye nezamabhizinisi – imboni enkulu kunazo zonke eNingizimu Afrika – ikhule cishe ngama-2%. Imboni yezokukhiqiza ikhule ngo-1.5%, kanti izigaba eziyisikhombisa kweziyishumi zibike ukukhula ngekota yesithathu. Ukukhiqizwa kwezimoto, izingxenye kanye nezinye izinto zokuthutha kube negalelo elikhulu kwikota yesithathu.
Ukuthunyelwa kweNingizimu Afrika kwamanye amazwe kukhuphuke ngo-4.2% kwikota yesithathu.
I-GDP yangempela engalungiswanga yezinyanga eziyisishiyagalolunye zokuqala zika-2022 yayinkulu ngo-2.3% kunesikhathi esifanayo ngo-2021.